OSKORUŠA

Oskoruša je dugovječna drvenasta i listopadna voćka koja može narasti do 20 i više metara. Zbog sočnih i ukusnih plodova I dekorativnog stabla ubraja se u voćke. Rasprostranjena je u svim evropskim zemljama. Plodovi oskoruše predstavljaju osvježavajuće, zdravo i ljekovito voće, budući da sadržava minerale, vitamin A i C. Stablo oskoruše ima dekorativan izgled, a zbog mnogobrojnih raskošnih cvjetova obilnog mirisa I ukrasnog lišća često služi I kao ukrasno stablo u vrtovima i parkovima. Kvalitetno se drvo oskoruše koristi i u stolarstvu, a od svih je voćnih i šumarskih vrsta najotpornija na smog. Pri sadnji oskoruše kopaju se jame duboke 60 I široke 100 – 120 cm.

Prije sađenja potrebno je sadnici skratiti žile i korijen uroniti u smjesu ilovače, balege i vode. Poslije sađenja preporučuje se gnojidba svakog stabla s 10 kg stajskog đubra i zalijevanje sa 5 do 10 L vode. Budući da su tvrdi plodovi kiseli i gorki, plodovi se koriste tek kada prezriju i kada su sladunjavog ili kiselkastog okusa i ukusne arome. Voda čini oko 80% ploda oskoruše. Plodovi su srednje krupni, od 25 do 30 g, jabučastog ili kruškastog oblika. Žute je ili mrkožute boje. Često se koriste za preradu u vina, džemove i marmelade, za sušenje i pravljenje rakije. Životni vijek stabla kreće se od 40 do 100 godina. Oskoruša zori u avgustu, a tada se i bere. Berba obično započinje kada plodovi dobiju svjetlozelenu do zelenožućkastu boju. Prije nego što potpuno dozriju, plodovi su gorki, budući da sadržavaju veliku količinu tanina.