Aronija spada u kulture sa velikim zahtjevima kada je u pitanju priprema zemljišta za sadnju. Ova voćna vrsta ima specifične zahtjeve u pogledu PH vrijednosti, sadržaja organske materije, vlažnosti i drugih parametara sa kojima se mjeri proizvodna vrijednost zemljišta .Učinjene greške u pripremi zemljišta pri sadnji teško se ispravljaju i imaju velike posljedice. Priprema zemljišta za podizanje zasada aronije podrazumijeva više agromeliorativnih mjera i zahvata.

Uništavanje višegodišnjih korova;

Nivelisanje i ravnanje valovitih terena;

Acidifikacija ili kalcifikacija zemljišta;

Meliorativno đubrenje;

Duboko oranje(do dubine oraničnog sloja);

Površinska priprema zemljišta (drljanje, tanjiranje, freziranje).

Nivelisanje i ravnanje terena podrazumijeva skidanje humki, popunjavanje depresija i vododerina, te nivelisanje. Obavlja se prije dubokog oranja i osnovnog (meliorativnog) đubrenja. Ova mjera omogućava bolju primenu mehanizacije u obradi zemljišta, pravilnu sadnju i sprečava zadržavanje vode na neravnim površinama. Na većim površinama ravnanje terena se vrši teškom mehanizacijom (buldožerima, skrejperima, grejderima). Uništavanje višegodišnjih korova podrazumijeva kombinaciju intenzivnih agrotehničkih mjera i upotrebu herbicida.

Zemljišne štetočine i nematode su često problem prilikom podizanja zasada. One se najefikasnije suzbijaju pravilnim izborom predkulture, a samo u nuždi i fumigacijom .

Kiselost zemljišta mora se redovno kontrolisati. Svako odstupanje pH vrednosti veoma brzo se vizuelno uočava na biljci. Borovnica najbolje rezultate postiže na zemljištima sa pH vrednosti 4,2- 4,8. Reakcija zemljišta se može povećavati ili smanjivati dodavanjem fiziološki alkalnih ili kiselih djubriva. Povoljan supstrat za gajenje borovnice se dobija i dodavanjem strugotine ili iglica četinara, čime se povoljno utiče na balans vode u zemljištu.

Acidifikacija ( zakišeljavanje ) se postiže đubrenjem fiziološki kiselim đubrivima. U ovu svrhu u toku zimskog perioda u zemljište se najčešće unosi sulfat željeza (FeSO4), a u toku vegetacije, za prihranjivanje,amonijum sulfat (NH4)2SO4, zelena galica ili povećana količina azotnog djubriva – UREA, koja unešena u nekoliko navrata veoma brzo dovodi do povećanja kiselosti .

Ako npr. želimo da smanjimo pH zemljišta sa 8,0 na 6,5 potrebno je da

kod pjeskovitog zemljišta unesemo – 1.300 kg/ha mljevenog sumpora,

kod glinovito pjeskovitih – 1.570 kg/ha i

glinovitih – 1.700 kg/ha.

Kalcifikacija se vrši na ekstremno kiselim zemljištima. Za ovu mjeru se najčešće koriste mljeveni krečnjak na lakšim, a živi (negašeni) kreč na težim zemljištima u količinama koje zavise od veličine kiselosti. Orjentacije radi, da bi se pH vrijednost povećala za 0,7, potrebno je unijeti 4,0 t mljevenog krečnjaka u obliku CaCO3 na lakšim, ili oko 2,16 t kreča ( negašenog ) na težim zemljištima po hektaru. Planirane količine za kalcifikaciju unose se u zemljište u dva do tri navrata, i to prije dubokog oranja 2/3 predvidjene količine, a 1/3 neposredno pred plitko oranje. Neophodno je da se pri unošenju sredstava za kalcifikaciju unose i odgovarajuće količine organskih đubriva (stajnjak, zelenišno djubrivo). Meliorativno đubrenjeIma za cilj da zemljište obogati osnovnim hranljivim elementima do plodnosti koja je neophodna za uspešnu proizvodnju i plodonošenje aronije.

Ako se hemijskom analizom plodnosti konstatuje nedostatak nekog od ovih elemenata ili humusa, pored stajnjaka unosi se i mineralno djubrivo.

Orijentacione količine potrebnog fosfora (P2O5) u 100 grama vazdušno suhe zemlje je oko 10 -12 mg, a kalijuma (K2) 20-22 mg. Ovi elementi se mogu nadoknaditi unošenjem adekvatnih đubriva i ona se unose prije oranja, odnosno, kada i stajnjak .

Duboko oranje izvodi se traktorima jače snage na dubini 30 cm i više, a ima za cilj da se izvrši bolja aeracija zemljišta i uspostavljanje dobrog vodno-vazdušnog režima, bolji unos stajskog i mineralnog đubriva u zonu korjenovog sistema. Ovu radnju poželjno je izvesti bar mjesec dana prije sadnje, a samu površinsku pripremu neposredno pred sadnju. Površinska priprema podrazumijeva usitnjavanje i ravnanje površinskog sloja uzoranog zemljišta i stvaranje sitno mrvičaste strukture zemljišta kojom će se pravilno izvršiti sadnja sadnica aronije. U zavisnosti od tipa zemljišta može se vršiti drljačama, tanjiračama ili frezerima.

Sadnja se obavlja u otvorene rovove ili u iskopane rupe.