Orah je voćka koja dugo donosi rod. Tokom sadnje morate se pridržavati određenih pravila. Vrlo je bitno da prije sađenja pregledamo sadnicu i utvrdimo u kakvom je stanju, odnosno, da li postoje izvjesna oštećenja na samoj sadnici i na korjenovom sistemu. Posebnu pažnju treba obratiti na korjenov sistem: da li postoje povrede od mraza ili isušivanja, da li ima jačih mehaničkih povreda i polomljenih žila? Što se tiče povreda od mraza, one se mogu lako utvrditi pošto se na presjeku izvršenom oštrim nožem primjeti tamnija boja, dok se povrede od isušivanja mogu utvrditi i prostim okom i po presjeku.

Neposredno pred sadnju potrebno je polomljene i suviše oštećene žile odstraniti a zdrave pravilno i ravnomerno skratiti; sržna žila se skraćuje na 20-30 cm, prema razvijenosti. Isto tako, potrebno je isjeći i žile koje rastu nepravilno (koje se prepliću ili ukrštaju sa drugim žilama). Vrlo je bitno da se ovaj postupak uradi oštrim makazama ili nožem koji ne nagnječuju žile, a pritom se mora nastojati da se presekom ne stvara velika rana. Preseci moraju biti pravi, a ne kosi; zato što su pravi preseci najmanji i rane najbolje zarastaju. Nakon skraćivanja, korjen sadnice se potapa u 2% rastvor plavog kamena – radi dezinfekcije presjeka, pa zatim potapaju u kašu napravlje nu od jednog dijela svježe goveđe balege i dva dijela gline (da bi se sprečila svaka svenulost žilica i poboljšali uslovi obrazovanja kalusa). U ovoj kaši žile ostaju oko 24 sata. U posljednje vrijeme preporučuje se potapanje žila neposredno pred sađenje u fitohormonalne rastvore kao što su

indol sirćetna,

indol buterna i

fenil sirćetna kiselina.

Zato što ovi hormoni djeluju stimulativno na korjen, ubrzavaju obrazovanje kalusa na presjecima i omogućuju bolje primanje i razvitak voćaka.

Tehnika sađenja

Pošto je zemljište pravilno pripremljeno (rigolovano, dobro nađubreno), treba ga nešto ranije prije sadnje izravnati i po potrebi istanjirati. Na rigolovanom zemljištu, rupe se kopaju neposredno pred sadnju. Dubina i veličina rupa zavisi od razvijenosti korjenovog sistema sadnice. Prilikom same sadnje veoma je bitno da se odredi dubina na kojoj će se sadnica saditi. Mora se strogo izbegavati suviše duboko ili suviše plitko sađenje. Ukoliko se sadnica posadi suviše duboko prijem sadnice je slabiji i teži, voćke se sporije razvijaju, rodnost je nezadovoljavajuća pa i vijek im je kraći. Dok su pri suviše plitkoj sadnji voćke izložene suši, a plitki korjen ne omogućava optimalni razvoj voćaka; takođe se i prilikom obrade površinski raspoređene žile povređuju što dovodi do zaostajanja u porastu. Zbog toga se po jednom uopšte usvojenom pravilu sadnice sade na istoj dubini na kojoj su rasle u rastilu.

To je dubina regulisana samom prirodom voćaka i ona im najbolje odgovara.Treba imati u vidu da se i zemlja redovno slegne i tako korjen dođe na veću dubinu nego što je bio na početku.

To znači da je preporuka da se sadnja može obaviti za koji centimetar pliće nego što su sadnice ranije rasle. Za orijentaciju na koju dubinu sadnice voćaka treba da se sade služi korjenov vrat sadnice. Pošto se dubina sadnje pravilno odredi što se postiže upotrebom za to napravljene daske, ukoliko je jama nešto dublja ubacuje se sloj trošne i plodne zemlje, a zatim jedan radnik pridržava sadnicu dok drugi pravilno raspoređuje korjenove žile, nanosi sitnu zemlju i pokriva njome žile sadnice. Kad se nabaci dovoljno zemlje tako da se žile pokriju, polako se stresa sadnica kako bi zemlja zapala između žila, a zatim se zemlja sa strane počne polako gaziti, počev od periferije jame prema centru. Ako se ovo ne izvodi pažljivo može doći do kidanja sitnih žilica.

Gaženje treba obaviti 2-3 puta .Kada smo pokrili korjenove žile onda u jame možemo unijeti 15-20 kg pregorelog stajnjaka ili bilo kog drugog organskog đubriva (treset,kompost ili organski otpaci iz industrije). Prilikom sadnje se mogu dodati i mineralna đubriva što količina u čistom hranivu iznosi: 5-10 gr.azota, 2-5 gr.fosfora i 8-12 grama kalijuma. Naročito se mora voditi računa da organsko i mineralno đubrivo NE dođu u direktnom kontaktu sa korenovim sistemom jer može doći do oštećenja.

Posle đubriva se baca još jedan sloj trošne zemlje, nakon čega se vrši dobro gaženje, a zatim zalivanje.